Idem ujutro na posao/faks, dođem u ulicu gdje uvijek parkiram i vidim prazno mjesto odmah s desne strane. Snijega hrpa, izgleda netaknut i mislim si tu ga sparkiram i idem na brzinu radit'. Vrijeme 7:25 ujutro. Parkiram bočno na rikija... snijeg zaškripi... auto stao... WTF?!

Prva - ne ide nikamo. Rikverc - ne ide nikamo. Izađem iz auta i pogledam. Malo snijega oko kotača, ali ništa strašno. Nije mi jasno zašto, ali vidim da ne ide.

Tražim nekoga da me malo pogura, naravno da na -17 nema žive duše u 7:25, pogotovo raspoloženih za guranje. Ipak naiđe neki dečko i ide me gurnut. Ja otvorim svoja vrata i gledam si u zadnji lijevi kotač, prva i malo gasa, kotač stoji u mjestu, ovom bokcu se zacrvenilo lice od muke i guranja, auto ni makac. Uto primijetim dim i smrad. LZ se nije okretala, ali je zato DZ grebla po asfaltu i potokarena da nije više za vozit. Tu sam prvi put poludio.

Čovjek ode, ja izvadim tepih iz auta (nije gumeni) i legnem, a onda...

Dedion i getriba se nasukali na onaj netaknuti snijeg koji je zaleđen i tvrd kao beton.
faza druga:
Vadim iz gepeka jedino "sredstvo za iskopavanje auta" koje imam pri ruci - gedoru i pokušavam razbiti taj led. Prste ne osjećam nakon 2 minute, a nakon 10 epilog je ovakav... Nove novcate skupe kožne rukavice koje sam danas prvi put obukao mogu baciti u smeće. Hlače na koljenima zasrane k'o da sam kleknuo u govno. Led mi se i dalje smije u facu. Krenem tražiti lopatu kod okolnih stanara. Naravno da u 7:35 nitko normalan ne gura glavu kroz prozor. Hodam tako od kuće do kuće dok auto i dalje ostavljen ukoso u uskoj uličici bitno ometa promet jer je ostao na pola ceste. Konačno nađem dobru dušu koja mi je posudila lopatu. Vratim se do auta. I tako... Da skratim malo, epilog druge faze: lopata slomljena, ja zasran k'o cigan, ruke zebu, rukavice uništene, guma potokarena, auto otkopan, parking očišćen.
Kao da to nije bilo dovoljno, još sam se kasnije i sa Grdim našao.

Ali ne oseti ni dalje! Osmijeh na lice i teraj!

I dalje jako volim i zimu i snijeg i 75-icu i zimske radosti...

(samo Grdoga i dalje nekak nemrem "sažvakat"...

)
